subota, 10.05.2008.

Van Goghova genijalnost nije bila rezultat manije:

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

QuickPost

Kustos Muzeja Van Gogh u Amsterdamu Leo Jansen s još dvoje svojih kolega radi na kompletiranju više od 800 umjetnikovih pisama u novo književno izdanje. Ono će obuhvatiti i oko 2000 ilustracija, mnogih Van Goghovih, ali i drugih umjetnika koji se spominju u pismima.

Jansen smatra da su pisma dokaz kako Van Goghova kreativnost nije proizašla iz njegove manije, kao što su dosad tvrdili liječnici, te da je genijalnost njegovih djela rezultat velikog slikarevog fizičkog i intelektualnog napora koji je poduzimao.

Tek nakon svađe s Paulom Gauguinom kad si je odsjekao uho Van Goghu se, tvrdi Jansen, dogodio nagli zaokret u psihofizičkom stanju. Pisma iz tog perioda odražavaju Van Goghovu brigu hoće li mu mentalno i psihičko stanje dozvoliti da nastavi sa slikanjem. Slavni slikar si je nedugo zatim oduzeo život, a Jansen smatra da je presudna bila epizoda s uhom koja je uzrokovala Van Goghovu hospitalizaciju i narušila njegovo umjetničko samopouzdanje.

'To je bila prva prava kriza u koju je upao', naglasio je kustos. 'Postalo mu je jasno da je ustvari psihički bolesnik i znao je da će mu to narušiti stvaralačke sposobnosti. I Van Gogh je osjetio da neće više moći raditi kao prije', tvrdi Jansen.

Iako je Van Gogh napisao mnogo pisama svome bratu Theu, koji ga je do kraja života uzdržavao, pisma upućena pjesniku i slikaru Emilu Bernardu bila su mnogo spontanija i detaljnija.

Ta je pisma Van Gogh pisao između 1887. i 1889. godine, uglavnom iz Arlesa, gradića na jugu Francuske, a u njima je najviše govorio o problemima praktične prirode. Odnosila su se na njegovo zdravlje, osjećaj osame koji donosi ruralni život i slično.

'Ta su pisma svojevrsni prikaz svega o čemu je mislio, o prirodi, umjetnosti, religiji', navodi Jansen.

Iako najavljena knjiga sa 800 pisama neće ugledati svjetlo dana prije 2009. godine, nedavno je publicirana skraćena verzija sa 22 pisma koja je Van Gogh slao svome prijatelju Bernardu.

Tu knjižicu pod nazivom 'Vincent Van Gogh, naslikano riječima' (Vincent van Gogh, Painted With Words), publicirala je kuća Rizzoli u suradnji s knjižarom Morgan i Muzejom Van Gogh.

Ona će biti dio izložbe koja će se sljedećeg mjeseca upriličiti u Morganu, uz 20 pisama, dvadesetak slika, crteža i akvarela. Neke od njih umjetnici su ili razmjenjivali ili su o njima diskutirali.

- 15:41 - Komentari (2) - Isprintaj - #

petak, 09.05.2008.

Biografija Vincenta Van Gogha

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

QuickPost

Vincent van Gogh (Zundert, 30. ožujka 1853. - Anvers-sur-Oise, 29. srpnja 1890.), nizozemsko-flamanski slikar, grafičar i crtač.Sedam je godina proživio kao namještenik u Haagu, a zatim je poslan u podružnicu Goupila u London (1873-76). U toj je trgovini slika dobio ne samo uvid u slikarstvo, već se i sam zainteresirao za slikanje te nastojao postati slikar. Prvi Van Goghovi crteži nastaju pod utjecajem idealista Milleta u Belgiji. 1881. upoznaje se sa slikarom Mauveom, a taj ga poznati slikar bodri, upućuje i prvi mu daje savjete kako bi trebao postupiti likovnim rješavanjima. Nakon kratkog boravka u Haagu odlazi u Brabant. U njegovom se likovnom izrazu tada počinje sve više i sve jasnije stavljati značajna crta humanitarne zanesenosti. Gogh se strastveno obraća prikazivanju života seljaka i radnika, koji se pate i muče na svojoj zemlji, da bi joj u svojoj bijedi istrgli nasušni hljeb. U tome razdoblju radi tamne male slike, gotovo sve u crnom. Te su slike blijede, izražajne, a uz to brutalne do karikature. Svi su ti likovi sumorni, i oni nacrtani i oni naslikani. Slikala ih je i crtala svijest osjetljive ćudi, koja je u životu od rana osjećala izolaciju i tjeskobu i redom proživljavala krize. Usred svih tih kriza i protuslovlja odlučuje se Gogh uporno i upravo strastveno za slikarstvo. Van Gogh čitavo vrijeme strastveno crta kao fanatični autodidakt koji istovremeno i traži i prima savjete sa svih strana. Štoviše, tri mjeseca boravi na akademiji u Antwerpenu, da bi nadoknadio svoje nedostatke u crtanju. No njegova ga je nemirna priroda tjerala u Pariz, kamo ga je zvao brat Théo. Početkom 1886. dolazi u Pariz i postaje đak Cormonov, te u ove četiri godine do smrti Van Gogh doživljuje svoju veliku evoluciju. Već 1887. njegova se paleta radikalno mijenja: prema prijašnjem sumornom načinu čini se ta promjena kao regeneracija. Očituju se značajke arabeske u svježim otvorenim bojama, forma postaje dekorativna uz potcrtani grafizam. Van Gogh traži sintezu u pojednostavljenju. Novi se način Van Goghov ispoljava sve jače i snažnije: isključuju se sjene i svaka modelacija. On primjenjuje čistu otvorenu skalu boja, a oblike konturira tamnom bojom. 1888. izbacuje gotovo sliku za slikom. Uz to su se njegove boje pod mediteranskim nebom zažarile, zasjale i zablistale kao da je u njima iskričavo svjetlo samoga Sunca. Van Gogh slikao je i samo Sunce u punom žaru.Gauguin je stigao u Arles na poziv van Gogha, da bi se oživotvorio dugogodišnji san mnogih slikara o tome, kako bi se okupili na zajedničkom radu vani u prirodi. Vrlo brzo se pokazalo, da između njih postoje nepremostive suprotnosti: došlo je tako daleko, da je jedne noći u diskusiji Van Gogh u svom neuravnoteženom stanju navalio na Gauguina da ga zakolje. Dostajao je samo jedan Gauguinov pogled, da se Van Gogh osvijesti i da namah sam sebe kazni. Reže britvom vlastito uho i odnosi ga bludnicama u javnu kuću, te pada u težak i bolan grč epileptika. Gauguin odlazi u Pariz, a Van Gogh u psihijatrijsku bolnicu. Svjestan je da je u ludnici, ali između pojedinih nastupa strastveno radi - njegove boje kao da su dobile još više na intenzitetu. Bez predaha slika i crta, grčevito radi. Radi manijakalno, suludo, divlje. Radom nastoji nadbiti i samo ludilo, te svoje krize što se periodički ponavljaju. Kod njega se izmjenjuju časovi lucidnosti s teškim klonućima.


Zvjezdana noć, 1889. g.8. svibnja 1889. dolazi u Saint-Rémy-de-Provence u Provansi na bolničko liječenje. Tamo je počeo slikati čemprese i masline, a nastala je još jedna čuvena slika Zvjezdana noć. Svom je bratu Théu napisao:

„Vječno je pitanje, je li nam dano da prije smrti spoznamo samo jednu hemisferu. Što se mene tiče, odgovora nema, ali zvijezde me uvijek potiču na razmišljanje.“Godine 1890. seli se u Auvers-sur-Oise na liječenje kod dr. Paula Gacheta kako bi bio bliže svom bratu. Prvi dojam Van Gogha o dr. Gachetu bio je: "mislim da je bolesniji od mene, ili možemo reći jednako". Dr. Gachet je Van Gogha pretpostavlja se liječio biljkom crvenim naprstkom, s kojom je Van Gogh i naslikao liječnika, a danas se smatra da je ta biljka možda i djelovala na slikarevu percepciju žute boje, s obzirom da pacijenti koji se njome liječe vide sve oko sebe žućkasto. Osim toga sumnja se također da su ga mučile shizofrenija i manična depresija, koje također utječu na percepciju stvarnosti i raspoloženje.

Vjerojatno je jedna od posljednih njegovih slika što ih je naslikao Pšenična polja s vranama ili Žitno polje s gavranima. U 37. godini, 27. srpnja, depresivan, uznemiren, u trenutku paničnog predosjećaja strave pred novim nastupom hvata revolver. U polju kraj puta naslanja se na deblo koje je slikao i odapinje oružje. Umire nakon dva dana u svom krevetu. Pokopan je u Auvers-sur-Oiseu uz svog brata Théa koji je preminuo 6 mjeseci kasnijeVan Gogh je prethodnik čitavog europskog ekspresionizma po tome, što je strastveno pokušavao izraziti u svojim slikama ono što se ne može izraziti. On je jedan od prvih umjetnika, koji je deformirao prirodni oblik, da bi postigao što jaču i intezivniju izražajnost. Svaki je njegov autoportret dio njegove autobiografije i u njima se odrazuje drama njegove životne putanje. Njegov je utjecaj nadasve velik u čitavom svjetskom slikarstvu. Ostavio je velik opus (850 slika i više od 900 crteža i akvarela) razasut po mnogim galerijama Europe i Amerike.

Najskuplje slike:30. ožujka 1987. godine slika iz serije Suncokreti prodana je u Londonu japanskoj tvrtki Yasuda Comp. za 24,75 milijuna funti.11. studenog 1987. g. sliku Irisi kupio je australski biznismen Alan Bond kod Sothebyja u New Yorku za 53,9 milijuna dolara.15. svibnja 1990. g. sliku Portret Dr. Gacheta kupio je japanski biznismen Ryoei Saito u New Yorku za 82,5 milijuna dolara.1993. godine slika Žitno polje s čempresima prodana je Waltera Annenbergu, američkom izdavaču za 57 milijuna dolara.19. studenog 1998. g. slika Autoportret bez brade (Portrait de l'artiste sans barbe) prodana je u New Yorku za 71,5 milijuna dolara.

Pozdrav.....





.








- 22:45 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.